Facebook ►  / bosanskitefericc  
SPC slavi danas rođenje Presvete Bogorodice, praznik u narodu poznat kao Mala Gospojina.
Na Malu Gospojinu slavi se uspomena na dan kada je u Nazaretu, u domu Joakima i Ane, rođena Sveta Djeva Marija i spada u jedan od najvećih zavjetnih praznika.
U narodu se ovaj praznik slavi uz živopisne običaje, uglavnom posvećene rađanju. Veoma je cijenjen kod Srba, a u većini mjesta održavaju se vašari i druge svečanosti, proslave i molitve. Takođe, na Malu Gospojinu mnogi planiraju i ugovaraju svadbe i vjenčanja, jer, prema predanju, ona mladencima, vjerenim, i vjenčanim na ovaj dan daruje poseban blagoslov.
Vjeruje se i da kada je na ovaj praznik vedro da ce sunčano biti i tokom jeseni, ali i zime. Kao i na Veliku Gospojinu, prema vjerovanju, žene ne bi trebalo da obavljaju poslove u kući i oko nje.
Mala Gospojina spada u red Bogorodičnih praznika i nepokretan je, što znači da ima fiksno mjesto u crkvenom kalendaru i označen je crvenim slovom. Slavi se 21. septembra.
ŠTA KAŽE CRKVENO PREDANJE
Joakim i Ana su dugo bili neplodni, bez djece. Već stari, oni su molili Boga da im podari dijete, da ih obraduje kao što je nekada obradovao Avrama i Saru, darovavši im sina, Isaka. Jednog dana, moleći se Bogu u voćnjaku pod drvetom lovora, Ani se javio anđeo i rekao joj da je njen glas stigao do Nebesa i da će ubrzo biti majka.
Ana se tada zavjetovala da će dijete podariti Bogu, da mu služi cijelog vijeka. Bog im je podario ćerku, ali i Bogomajku. Starica Ana rodila je ćerku, kojoj je dala ime Marija, što znači visoka ili gospodareća.
Djeva Marija koja je nastala kao plod molitvi odvedena je u hram kad je imala tri godine. Sa 14 godina se vratila u Nazaret gde joj je, prema predanju, saopštena blagovest arhangela Gavrila da će roditi Sina Božijeg. Scena Roždestva Bogorodice sa Svetom Anom u postelji i novorođenom Marijom u kolijevci obavezan je motiv pravoslavnih ikona i srednjovekovnih manastirskih fresaka.
Jedan od najstarijih i najbolje očuvanih živopisa sa motivom Roždestva Bogorodice nalazi se u Kraljevoj crkvi u Studenici, zadužbini kralja Milutina s kraja 14. vijeka.
Ostali Bogorodičini praznici su Vavedenje, Sretenje, Blagovijesti, Uspenje presvete Bogorodice (Velika Gospojina), kao i oni koji obilježavaju sjećanje na događaje iz njenog života, kao što su Pokrov Presvete Bogorodice i Polaganje riže Presvete Bogorodice.
Facebook ►  / bosanskitefericc  
Svakog petka od 18:00, Noć bosanskog teferiča, Hotel Heco Plus Sarajevo.
Rezervacije i info: 062/277128, Dobrodošli su svi ljudi dobre volje.
Teferič je: zabavljanje, provod, uživanje u prirodi, izlet u prirodu u svrhu provoda i razonode. Teferič je ušao i u našu dragu sevdalinku »jel ti žao Banjaluke, Banjalučkih teferiča, kraj Vrbasa akšamluka…«. Stari veliki teferič je obično održavan 2. avgusta na Aliđun. Poznati su širom naše domovine čuveni teferiči koji se održavahu u velikim gradovima, ali i oni po selima i zaseocima. Na teferiču se pravo 'lojilo', jelo, pilo i zabavljalo. Okretali su se na ražnju volovi, ovce, jarad a pjevale su se bome i najljepše na svitu pjesme, pjevale su se sevdalinke. Ima brate i teferiča u vlastitoj režiji. Radni narod što vaik radi iskoristi kakakv državni praznik ili wikend i skrasi se pored lijepe rijeke, potoka pa oplete po ćevapima, ražnjićima i sokićima. Neko ponese loptu, drugi šah a treći pikado. Zabavlja se, egleniše i sevdise.